Španjolski filozof politike Jose Ortega y Gasset tvrdi u svojoj slavnoj “Revolt masa” da stanje svake demokracije ovisi, na ključan način, o nečemu što može izgledati kao mala tehnička pojedinost: o izbornom postupku. Ako je taj postupak ispravan, ako na pravi način odgovara potrebama i željama društva, sve je u redu, demokracija može funkcionirati. S druge strane, ako je taj postupak pogrješan sve se ruši, čak i ako sve druge demokratske institucije izgledaju u redu.(J. Przystawa)

U članku kojeg prenosi Deutsche Welle (hrvatska redakcija) od 29. lipnja 2009. pod naslovom “Čudan odnos dijaspore prema hrvatskom antifašizmu”, mogli smo čitati intervjuu kojeg je za emisiju Radio Forum njemačke radiopostaje WDR iz Kölna dao savjetnik predsjednika Mesića Tomislav Jakić. Povod su navodno bile neke negativne reakcije u vezi obilježavanja Dana antifašističke borbe u Brezovici kod Siska, odnosno s tim u vezi predsjedniku upućeni e-mail dopisi, za čije autore se tvrdi da se radi o mladim ljudima. Dobro bi bilo znati na osnovu čega dotični dolazi do upravo takvog zaključka. Iz cijele žalopojke, doima se, da je jedini Jakićev cilj, potvrđujući predsjednika kojeg savjetuje, mnoge Hrvate u Njemačkoj i dijaspori prikazati kao ne informirane, zatucane i nedemokratski nastrojene.

Miljenko Stojić, plodni pjesnik, pripovjedač, esejist, kritičar i prevoditelj, ovih je dana, u nakladi Informativnoga centra »Mir« Međugorje i K. Krešimir iz Zagreba, objavio svoju najnoviju knjigu pjesama, »Stopama mira«, nadahnutu otajstvima krunice. Knjiga sadrži 22 pjesme, utkane u cikluse: Pogled, Drugi, Ti, Suza, Prosvjetljenje, Korak, odnosno Priprava, Radosna otajstva, Otajstva svjetla, Žalosna otajstva, Slavna otajstva, Zahvala. Svaku pjesmu prati i likovni prilog – otajstva krunice talijanskog slikara i kipara Carmela Puzolla te hrvatskog slikara iz Novoga Travnika, Ante Mamuše.(I.Bor)

Za neke dobra vijest, za neke loša – Sanader odlazi iz politike, o čemu je obavijestio javnost na konferenciji za tisak u srijedu 1. srpnja. Nabrojao je sve dužnosti s kojih odlazi, i sve dužnosti na koje ne će otići, od europskih do hrvatskih. Među potonjima naveo je i funkciju predsjednika države za koju se, kaže, ne će kandidirati na izborima u prosincu. Potpisniku ovih redaka čini se da je riječ o mogućem opsjenarskom triku. Naime, u subotu 4. srpnja održava se masovni sabor HDZ-a u zagrebačkoj Areni, gdje bi stvari mogle poprimiti drukčiji tijek: Sanader će (prema unaprijed napisanom scenariju) nakon mnogih vapaja i nagovaranja popustiti želji stranačkoga naroda i ipak se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske. Njegov odgovor na jedno od novinarskih pitanja, naime je li njegov odlazak iz politike definitivan, bio je negativan, što znači da je povratak moguć, pa i u skorije vrijeme.(H.Hitrec)

Svojedobno je jedan od posebno popularnih komentatora odustajanje Hrvatske od proglašenja ZERP-a pokušao objasniti pretpostavkom da bi uz drugačiju odluku Hrvatska bila osuđena na Zapadni Balkan. Zapravo, mnogi su se sigurno prije ili kasnije vjerojatno uhvatili u stupicu da popuštanjima, sada premijera u ostavci, dadu neku logiku, jer je takvo razmišljanje u prirodi svakog od nas. No, slično kao što je i ZERP propao na vanjskopolitičkom planu, i na unutarnjopolitičkom planu nagledali smo se mnogih sličnih promašaja, pa se danas Hrvatska objektivno nalazi u vrlo teškoj krizi. Općenito, Sanader i njegova obećanja o ulasku u Europsku uniju u mnogočemu poslužila su samo kao paravan iza kojeg je Hrvatska potpuno zanemarila svoje nacionalne interese, razvoj i budućnost. No, sve su to stvari o kojima već dugo uporno pišemo na Portalu. Ono što je i nas kao i vjerojatno mnoge iznenadilo je to što se taj i takav Ivo Sanader odlučio naprasito povući iz politike neposredno prije Sabora svoje stranke. I, iako je nezahvalno bilo što konkretno prognozirati na dan kada je ostavka podnesena, prve najave i reakcije su dosta znakovite.(mm)

Ne zaboravite da "u vrijeme ljetnih vrućina svaka kuća mora pred vrata staviti posudicu s vodom kako bi žedni psi i mačke lutalice mogli ugasiti žeđ" – propisano je Statutom Vodnjana iz 1492., i koji je bio važeći sve do 1797. godine. No, to nije jedina zanimljiva crtica iz Vodnjana. Pravu zagonetku za znanstvenike predstavlja Corpi Santi - tri najtajanstvenije europske mumije. Fotografiranje mumija nije dozvoljeno, ali Portal HKV donosi nekoliko ekskluzivnih fotografija i zahvaljuje mons. Marijanu Jeleniću koji već 37 godina skrbi o Corpi Santi. (Lj.Škrinjar)

Ako se stara poslovica «po jutru se dan poznaje» može primijeniti na način na koji će se voditi još jedna predizborna kampanja u Hrvatskoj - ovoga puta za predsjedničke izbore, za očekivati je nastavak kroz minulo desetljeće ustaljenog «medijskog principa». A taj «princip» svodi se prvenstveno na odsutnost objektivnosti, ravnopravnosti i nepristranosti, od odabira sugovornika i gostiju u informativnim i drugim emisijama pa do tendencioznog i navijački nastrojenog pisanja u tiskanim i elektronskim medijima. Primjera je mnogo, no jedan od najsvježijih svakako je emisija Otvoreno urednice i voditeljice Dijane Čuljak Šelebaj, održana neki dan na nacionalnoj televiziji na temu - Tko su predsjednički kandidati?(mmb)

Kad god na Sutlićevoj dalekovidnici spazim druga "Nešu" i čujem njegovo izlaganje, odmah se prisjetim onog mračnog vremena netom nakon 'oslobođenja', nemilosrdnih prijekih sudova i komunističke 'istine', jedine, prave i neprikosnovene. S jedne strane druga "Nešu" cijenim kao vrsnog komediografa, pa držim dobar dio njegovih retoričkih eskapada čistom satirom stečenom upravo u glumištu otkačenog 'Kerempuha'. Ali, s druge strane, za žuč koju svaki put potocima prolijeva za saborskom govornicom bezobzirno vrijeđajući i pljujući svoje političke protivnike, držim da je ipak imanentno naslijeđe takozvane demokracije po komunističkom modelu.(D.Kalafatić)

Za 14 sati danas premijer Ivo Sanader sazvao je konferenciju za novinare. Ovu vijest donosimo posebno budući da dio medija spekulira kako bi premijer mogao obznaniti svoju ostavku. Štoviše, ovu vijest objavio je i HRT pa je za očekivati kako bi mogla biti točna.

Ekskluzivno imamo priliku donjeti uvod iz nove knjige Mete Kovačevića "Bespuća hrvatske politike", kao i predgovor koji je napisao akademik Josip Pečarić. Predstavljanje knjige novinara i publicista, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća,  će se održati u organizaciji Hrvatskog slova i HKZ-a u četvrtak 2. srpnja 2009. u 19 sati, u dvorani Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4 (NSK), Zagreb. U predstavljanju sudjeluju uz autora vrlo zanimljivi gosti, akademik Josip Pečarić, prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. sci Mate Ljubičić. "Knjiga kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004. do prosinca 2006. pogledi su na političku stvarnost sa stajališta hrvatskih državnih probitaka. Bilo je to vrijeme svojevrsna preokreta, ali i velikih iščekivanja, kad je nakon trogodišnje vlasti bivših komunista, vladu ponovno preuzela stranka preminuloga Oca suvremene hrvatske državnosti - Hrvatska demokratska zajednica. Valjalo je zaustaviti procese, što su ih tijekom trećejanuarske diktature pokrenuli predsjednik vlade koalicijske šestorke Ivica Račan i predsjednik Republike Stjepan Mesić... Nažalost, procesi ne samo da nisu zaustavljeni nego su, kriminalizacijom Domovinskoga rata, stvoreni preduvjeti za oživotvorenje orjunaškoga jugoslavenstva, a nositelji poražene jugoslavenske ideologije još su više učvrstili svoj društveni položaj, čime je do apsurda produbljen jaz u hrvatskom nacionalnom biću."

Pisac ovih redova uvijek je imao osjećaj kako je Hrvatska bogata zemlja, samo... Samo se novac nerazumno troši, a država koristi kao pokriće za basnoslovne zarade i privatne interese. Možda najbolji primjer bezgraničnog rasipanja je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je od besplatnih udžbenika napravilo posao stoljeća za neke nakladnike, a u unapređivanje hrvatskog obrazovnog sustava informatičkim tehnologijama unazad četiri godine uspjelo je potrošiti nevjerojatnih milijardu kuna. Baš ova zadnja milijarda omogućila je glavnom i odgovornom za sve spomenuto objavljivanje teksta s valjda jednim od najvećih budžeta u nekom znanstvenom časopisu ikad. Tako je ministar Dragan Primorac, nogometaš, nekadašnji ljubitelj Thompsonovih koncerata u Čavoglavama, vrsni forenzičar i lučonoša DNA analize u Hrvatskoj, dobio stranicu prostora za promociju svojih uspjeha u prestižnom časopisu Science. (mm)

Vrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo je vrijeme nemilosrdnih masovnih odmazdi i ubijanja. U lipnju 1945. sude vojni sudovi po brzom i kratkom postupku, a smrtne se kazne provode odmah po presudi. Vjesnik od 30. lipnja 1945. na str. 2 objavljuje članak o suđenju u Zagrebu, pod naslovom »Inspiratore i izvršioce nečuvenih ratnih zločina nad našim narodom i njihove pomagače stigla je zaslužena kazna«. U članku se navodi da je predhodnog dana 29. lipnja »Vojni sud komande grada Zagreba donio presudu« (...) koja je i »izvršena nakon odobrenja po vojnom sudu II. armije«. Navedeni popis osuđenika raznovrstan je po vjerskoj konfesiji i crkvenoj hijerarhiji, po nacionalnosti i obrazloženju presude.(D.Borovčak)

...«Antifašisti-novi demokrati» mijenjali su datum Dana državnosti. Ali to ipak ne bi trebao biti razlog za ne poštivanje tako važnog dana za Hrvatsku, bilo bi normalno da ga većina građana slavi. U mom okruženju na stambenim zgradama visjele su 4 zastave. Možda bi svečanijem ugođaju pridonijela limena glazba kroz glavne ulice grada. Bar bi nekoga potaknula na pitanje što se to danas slavi. Prijenos vojne parade u Zagrebu na Trgu bana Jelačića na TV mnogi uopće nisu gledali niti slušali. Političari su svoje izvršili, kao još jedan nepotreban trud. Poneki gledatelj je spontano reagirao samo na izjavu o stavu oko pregovora o granici sa Slovenijom. A ja se pitam koliko će od tog stava ostati nakon predsjedničkih izbora. I do sada su nam lažno obećavali. Svim narodima zapadne demokracije vojne parade su rado gledane. Je li to tako i kod nas?...(M.Ivanišević)

Slovenska novinsko-obavještajna agencija STA javila je još prošle subote da su dva hrvatska borbena zrakoplova, koja su bila u pratnji 'jednog stranog izaslanstva' (ni manje ni više nego kineskog predsjednika), namjerno 'prejudicirala' zračni prostor Slovenije; bilo je to točno 19. lipnja. Zbog toga je Slovenija uputila oštru prosvjednu notu hrvatskom veleposlaniku u Ljubljani, bolje kazati ultimativnu opomenu; ajme nama. Kako doznajemo iz naših pouzdanih izvora demokratski nastrojena Slovenija o tome će obavijestiti i budućeg 'predsjedatelja' EU-Švedsku kao i njenog ministra VP-a, poznatog yugo-fila Carla Bildta o još jednom u nizu čvrstih materijalnih dokaza kako Hrvatska 'jednostrano prejudicira' ne samo morske i kopnene nego čak i zračne granice. To bi dodatno moglo ugroziti naš ionako mukotrpni-jalovi pristup EU jer bi nam naši-po Mesiću i Sanaderu-'dobri susjedi' mogli blokirati otvaranje nekakvog «Poglavlja za zračni promet».(D.Kalafatić)

Pročitao sam Tvoj komentar nedavnih izbora („Hrvatski list“, 11. lipnja 2009.) i posebno onaj dio o Thompsonovu koncertu kako kažeš „zajedno, i branitelji i mladi okupili, bez obzira na kišu, na koncertu Marka Perkovića Thompsona, gdje smo se veselili i bili ponosni na vlastitu ljubav za Hrvatsku. Pokazali i dokazali da su ekstremisti oni koji Thompsona napadaju, a ne mi koji ga volimo i branimo“. Da, htjeli su ga slomiti i ponosimo se time što su hrvatski intelektualci dali svoj doprinos da tim eksremistima (u negativnom smislu) to ne pođe za rukom i našim otvorenim pismima i knjigom „Thompson u očima hrvatskih intelektualaca“.(J.Pečarić)

Da ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije uvjetovan ispunjavanjem kriterija - taman da Hrvatska izruči još stotinu Gotovina ili topničkih dnevnika - već geostrateškim odlukama Europske unije, poznata je stvar. Za potkrijepu te teze dovoljno je navesti primjer Bugarske i Rumunjske, od kojih je Hrvatska po realnim pokazateljima u gotovo svim segmentima daleko razvijenija. Izručenje generala Ante Gotovine, odustajanje od primjene ZERP-a i svi ostali zahtjevi koje je Hrvatska do sada poslušno ispunjavala – vodeći se mudrim aksiomom da će za ulazak u EU «podnijeti svaku žrtvu» - uvijek su imali za posljedicu još veće i još teže zahtjeve. No, budući je Hrvatska politička elita poručila da je Hrvatska spremna podnijeti svaku žrtvu ne bi li ušla u EU, ona se danas nema pravo žaliti na slovenske zahtjeve i ucjene.(D.Dijanović)

S Portala dragovoljaca Domovinskog rata donosimo malu reportažu u kojoj su opisani događaji i druženja koja su obilježila ovogodišnji treći po redu susret hrvatskih branitelja u Strmcu pokraj Nove Gradiške. Tamo su se od 19. do 21. lipnja okupili ratni prijatelji iz čitave Hrvatske, a kako napominje autor Tyson, posebno je razveselila prisutnost mladih domoljuba koji svoj patriotizam temelje na borbi za hrvatsku samostalnost i slobodu iz devedesetih godina. Ovakva su okupljanja na žalost danas više iznimka nego pravilo, što je velika šteta, jer neobavezno obnavljanje uspomena u opuštenoj atmosferi uz dobru hranu i sportske aktivnosti može biti dobra podloga za osmišljavanje raznih projekata. Štoviše, na taj bi se način barem donekle mogla popuniti praznina koja u smislu nedostatka nacionalno osviještenih inicijativa trenutno zjapi u hrvatskom društvu. Odnosno, okupljanje o kojem izvješćujemo moglo bi biti poticaj za slična druženja i onima drugima koji misle da svojoj Domovini u aktualnom povijesnom trenutku osobnim doprinosima na bilo koji način mogu i žele pomoći.(mmb)

Francuski poslanik Jean de la Vigne sahranjen je u Dubrovniku, a pogrebu su nazočila sva vlastela s knezom na čelu. Jorjo Tadić 24. veljače 1936, str. 10, kaže (ponešto kroatizirano): "U prvoj polovici XVI. vijeka Francuska je sa svih strana bila obuhvaćena zemljama dinastije Habsburgovaca. Za nekoliko desetljeća vodila se žestoka borba između njih, jer su i jedni i drugi htjeli sebi osigurati apsolutnu premoć u zapadnoj Europi. Ali kad su konačno Habsburgovci, odnosno Španjolska, ostali pobjednici na svim bojištima, i kada je Francuska ostala usamljena, francuski kralj François I. potražio je saveznike na potpuno drugoj starni, u Turskoj. Posredstvom jednog člana naše vlasteoske obitelji Frankopana, ove vrlo ogorčene protivnice Habsburgovaca, Francuzi su preko Bosne uspostavili prve veze s Turcima, odmah poslije svog velikoga poraza kod Pavije (1525.).

Hrvatski časnički zbor grada Splita priređuje predstavljanje nove knjige domoljubnih pjesama Ratnik i pjesnik, Ante Nadomora Tadića Šutre. Knjigu s popratnim CD-om s uglazbljenim pjesmama i recitacijama Ante Nadomora Tadića Šutre objavio je Klub branitelja INA-e Zagreb. O knjizi će govoriti Mladen Vuković, Mladen Vidović, Petar Škorić i autor, a program počinje u utorak  30. lipnja 2009. u 19 sati u dvorani tvrđave Gripe u Splitu. Isto 30. lipnja u dvorani Bogoslovije, Zrinsko Frankopanska 19, u Splitu s početkom u 19.30 bit će predstavljanje knjige ¨Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisučljeća¨. Knjigu će predstaviti: Luka Podrug, Josip Miljak, autor Goran Rohaček, te u ime organizatora Časničkog zbora grada Splita Zoran Buzdovačić. U Gradskoj knjižnici u Solinu 30. lipnja u 19 sati i 30 minuta bit će predstavljen drugi CD nosač zvuka "Naša posla" autorice Babe Mande de Bulo. Uz prigodni glazbeni program KUD Kamešnica i klape KUD Cambi, Baba Manda će izvesti nekoliko ulomaka sa svog humorističkog albuma u nakladi HKD Napredak Split. Tom će prigodom biti otvorena i izložba ogledala

Gradonačelnik Dubrovnika je zaprijetio, a mediji preko vikenda prenijeli, kako "Grad Dubrovnik više ne će sudjelovati na komemoracijama na kojima će se umjesto riječi Božje slušati nešto što protuslovi svim dostignutim humanističkim standardima". Povod za ove prijetnje je bila propovijed don Miljenka Babaića izrečena pod spomen-križem na Boninovu, gdje je službeno obilježavan Dan državnosti za područje Dubrovnika. A na koga se odnose "humanistički standardi" dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića nije teško pretpostaviti. Kao štošta drugoga u današnjoj Republici Hrvatskoj, "humanistički standardi" o kojima govori Vlahušić rezervirani su ekskluzivno za predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, saborske zastupnike, odnosno vlast, i tzv. hrvatske antifašiste, gdje nam ovo tzv. ne znači da pravih hrvatskih antifašista nema, nego da se "humanistički standardi" ni slučajno ne odnose na njih. (mm)

U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.(A.Beljo)

Kako piše Večernji list izgleda da je HDZ predvođen premijerom Sanaderom ovih dana radikalno odlučio promijeniti kurs politike prema hrvatskim iseljenicima. Drugim riječima, mediji su navodno došli u posjed dokumenta iz kojeg je vidljivo kako Hrvati izvan Domovine vladajućoj političkoj eliti postaju prioritet, koji su usput budi rečeno trebali biti i do sada, no posljednje su desetljeće proveli gotovo na margini interesa, gotovo potpune nebrige koju je matična Domovina spram njih demonstrirala. U spomenutom dokumentu navodno se predviđa uspostava institucija koje će biti zadužene za jačanje odnosa u svim područjima - od gospodarstva, medija, lobiranja do izravne suradnje. Ovakva novonastala briga za hrvatske iseljenike vrlo bi se lako mogla povezati s provođenjem strategije za predstojeće predsjedničke izbore. Neki od predsjedničkih kandidata za razliku od pripadnika vladajućih struktura tradicionalno njeguju kvalitetan odnos s Hrvatima izvan Domovine. Valja primijetiti kako je primjerice prof. dr. Miroslav Tuđman u svojim brojnim posjetima iseljenicima uvijek dočekivan toplo i s povjerenjem, koje je zahvaljujući dvojbenim političkim potezima unutar Domovine kroz minulo desetljeće u odnosu prema hrvatskim političarima itekako poljuljano. Također, prof. dr. Miroslav Tuđman ovih je dana Hrvatskom saboru uputio zahtjev za dopisnim glasovanjem hrvatskih državljana izvan Domovine.(mmb)

Kako donosi Večernji list, idućeg četvrtka u Haagu će se održati rasprava u povodu zahtjeva Gotovininih branitelja da se svim članovima tima obrane osigura imunitet od kaznenog progona. Obrana naime opravdano protestira zbog suđenja odvjetniku Marinu Ivanoviću zbog «manipulacije topničkim dnevnicima». Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić smatra kako procesuiranje njega i još pet članova odvjetničkog tima obrane od strane hrvatske države utječe na prava optuženog Ante Gotovine i stavlja ga u nejednak položaj na suđenju. Mišetić je u vezi s time istaknuo kako "Hrvatska ima bilateralni ugovor o povlasticama i imunitetu s tužiteljstvom, pa godinama istražitelji tužiteljstva na sve načine prikupljaju dokumente (primjerice dnevnik Mate Laušića), ali ih RH ne procesuira". S druge je strane Marin Ivanović zaprimio dnevnik Ivana Karduma, koji je privatni, a ne “ratni”,  a hrvatsko  je pravosuđe jedva dočekalo pokrenuti istragu zbog “otuđivanja arhivske građe”. Što to konkretno znači? To konkretno znači da Republika Hrvatska svjesno sudjeluje u fabriciranju dokaza za Tužiteljstvo, koje se našlo u kroničnom nedostatku istih. (mmb)

Dan državnosti u velikoj većini zemalja, ma kakvog ustroja bile, najveći je blagdan i bez sumnje najveći državni praznik. Je li tako bilo i u našoj lijepoj Domovini koja je upravo jučer s namirenih osamnaest godina, eto, i 'punoljetnom' postala? Pa, evo jednog pomalo bizarnog primjera glede (ne)štovanja tog blagdana: Imam stan u jednoj visokoj zgradi u našem 'malom mistu'-zgrada ima četiri ulaza, dva od njih imaju po osam katova, jedan ulaz ima šest a jedan deset katova, na svakom nivou-katu su po tri stana, sveukupno je to 96 stanova. Nevjerojatno, izbrojio sam ukupno, sramote li naše, tek tri hrvatska stijega na toj zgradurini: jedan je bio moj dvometarski, vihorio je ponosno na dugačkom drvenom dršku, a preostala dva bila su tek sramežljivo obješena na prozorima stanova. U devet sati na mjesnom groblju u nazočnosti lokalnih dužnosnika (iz raznih stranaka) i mjesnog župnika odana je dužna počast poginulim hrvatskim braniteljima iz našeg Domovinskog rata, a nakon toga u centru mjesta pred prelijepim Spomenikom domaćim, poginulim 'dečkima' župnik je izmolio 'Očenaš' i 'Pokoj im duši'.(D.Kalafatić)

Prenosimo Ikinu vijest o misi koju je na Dan državnosti Republike Hrvatske za Domovinu u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su, između ostalih, bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak i biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj. U svojoj se propovijedi kardinal posebno zahvalio hrvatskim braniteljima: "Znam da ste mnogi ranjeni u duši; znam da vas puno toga umara i znam da je neprijateljima Hrvatske cilj da se, pod navalom prozivanja, uvrjeda i laži, odreknete spomena. No, znam da ona velikodušnost kojom ste pristupili obrani Domovine čuva ljepotu hrvatske duše. I dok nas često opominjete da ne zaboravimo, mi vas ohrabrujemo da živite od spomena koji čuva smisao života s Bogom."

Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku. "Sućuti nema. Zato im nije potrebno znati ime i prezime stradalih. Pedeset godina terora i progona, laži i podvala, nije im bilo dovoljno da istraže makar samo jedan logor, samo jedno stratište, da popišu imenom i prezimenom sve stradale. Zašto? Jer – tada više ne bi mogli lagati. Normalno je: ako idemo na sprovod, u pohod mrtvima na groblju, stratištu, želimo znati kome idemo. Njih to ne zanima, jer ih ne zanima čovjek."(mmb)

U nedjelju 28. lipnja 2009. u 21 sat u sklopu emisije "Vjera u sjeni politike", koju na Radio Mariji vodi Damir Borovčak, obradit će se četiri teme: "Zašto ne – vjera i politika?", "Kome smetaju križevi?", "Jadne podvale iz Jadovna", "Lipanj 1945. – ubij svećenika!". U drugom dijelu emisije slušatelji će se moći uključiti u program i komentirati pitanje "Treba li povijesno preispitati presude poslije Drugog svjetskog rata?". Tema mjeseca je "Presude bez obrane i priziva". Radio Mariju moguće je slušati u Zagrebu na frekvencijama 96,4 Mhz, 106,8 Mhz; u Splitu na 105,5 Mhz, odnosno u području Virovitice na 88,3 Mhz, a za slušanje preko Interneta dovoljno je slijediti ovu poveznicu. Broj telefona za javljanje u emisiju je +385-1-232-77-77, dok je broj telefona uredništva +385-1-232-70-00.

U utorak popodne, 23.lipnja 2009. pokopano je na zagrebačkom Mirogoju tijelo akademika Dalibora Brozovića, koji je ovaj svijet napustio nekoliko dana ranije. Nazočni su bili njegovi kolege jezikoslovci, ali i podosta brojni političari. Niz govora započeo je akademik Petar Šimunović, podsjećajući tko je bio Brozović (rođen 1927.) i što je učinio za hrvatsku lingvistiku u teorijskim proučavanjima jezične standardnosti, u pronicanju baltičko- slavenskih jezičnih veza, u dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika. Govornici iz Zadra opisali su dugo i razbuđujuće djelovanje Dalibora Brozovića u tom gradu, esperantisti su posvjedočili Brozovićevo nagnuće prema esperantu, naglašena je uloga akademika Brozovića u vođenju Hrvatsko-bugarskoga društva, a Vladimir Šeks je iznenađujuće pribranim riječima govorio o Brozovićevoj ulozi u stvaranju hrvatske države.(H.Hitrec)

Doduše, nisu to riječi koje je 'naš' Predsjednik doslovno izrekao pročitavši po savjetnicima dobro pripremljeni uradak na nedavnoj 'brezovačkoj fešti', ali, premda na francuskom jeziku, kratak su sublimat njegova izlaganja. Na spomen druga Tita i još jedan u nizu pokušaja verbalne amnestije tog poratnog zločinca, po Mesiću «najvećeg hrvatskog sina», razlijegao se i frenetičan aplauz koje stotine pokislih uzvanika i jednak broj AF-simpatizera od kojih je većina jedva čekala završetak teatra na otvorenom kako bi se prihvatila ozbiljnijeg posla: slasnog vojničkog graha s kobasicom.(D.Kalafatić)

...Da li zaista istinski volimo i cijenimo svoju jedinu i toliko voljenu domovinu Hrvatsku? Što činimo da zadržimo domovinu Hrvatsku našim generacijama koje dolaze poslije nas? Kako i na koji način dokazujemo da će to tako i biti u budućnosti? Prosudite sami!  Bio sam više nego siguran da neće doći više od sedamdesetak lokalnih Hrvata na proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske u četvrtak, 18. lipnja 2009. godine u Hrvatski kulturni centar u Chicagu, bez obzira što je bio četvrtak, radni dan. Bio sam u pravu! Bilo je točno šest sati poslije podne kada sam autom stigao u Hrvatski kulurni centar u Chicagu. Proslava je trebala početi u sedam sati. Na parkiralištu centra nalazilo se svega nekoliko automobila, a pred ulaznim vratima u centar stajala je mala grupa ljudih. Ne gubeći vrijeme pristupio sam prvoj osobi u grupi i zamolio je za televizijski intervju za moju novu TV emisiju "Otvoreni TV razgovori" koja se prikazuje diljem svijeta zadnjih nekoliko mjeseci na YouTubeu....(Z.Ranogajec)

Ako bi se bilo kome od nas postavilo pitanje da bez razmišljanja nabrojimo pet ljudi čija su imena obilježila Domovinski rat, jedno od njih u većini slučajeva zasigurno bi bilo ime Janka Bobetka. Bobetko je nakon teške bolesti preminuo prije šest godina, no njegove zasluge u stvaranju samostalne Hrvatske ostat će zabilježene vječno. Riječ je o čovjeku koji je u svojim se mladim danima 1941. pridružio prvoj antifašističkoj postrojbi okupirane Europe, Prvom sisačkom partizanskom odredu u šumi Brezovica pored Siska. Sudjelovao je u Hrvatskom proljeću 1971. godine, zbog čega je onda odlukom Josipa Broza Tita izbačen iz JNA. 1992. postaje načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. No, ni sudjelovanje od prvih dana u antifašističkom pokretu, ni najviše dužnosti tijekom Domovinskog rata nisu bile dovoljne da se stožernog generala Janka Bobetka poštedi sramotne haške optužnice o "zajedničkom zločinačkom pothvatu" koja je dobrim dijelom zakuhana u Hrvatskoj. Tek je dragi Bog bio milostiv, i pozvao ga sebi prije nego što će biti potpuno izdan. (mmb)

U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb obilježena je 37. obljetnica od dolaska na prostor općine Prozor-Rama, prve hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije pod nazivom Feniks (Bugojanska) skupina.(A.Beljo)

Prije nekoliko dana na Portalu smo s internetskih stranica pismaiznjemacke donjeli prvi dio transkripata sa suđenja generalu Slobodanu Praljku u Haagu, u kojem je upravo u tijeku njegovo svjedočenje (Slobodan Praljak u Haagu). Ovom prigodom donosimo i drugi dio, iz kojega je također moguće saznati mnoštvo zanimljivih činjenica i podataka iz vremena ratnih sukoba devedesetih u BiH i Hrvatskoj.(mmb)

Ne tako rijetko, pojedini članci objavljeni u nekom od izdanja EPH medijskog carstva nađu se i na našim stranicama, najčešće kao tužan primjer hrvatskog novinarstva. I dok je za pojedine autore jasno da pišu kako pišu na temelju svojeg iskrivljenog svjetonazora, i da im nitko zbog toga ne može pomoći, ostaje pitanje kako to da ostali novinari slijede uređivačku politiku koja s profesionalizmom nema puno dodirnih točaka. Više svjetla na ovu problematiku bacio je prije neki dan novinar Hrvoje Appelt na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije 'Sloboda medija i borba s korupcijom'. Naime, on je prepričao okolnosti pod kojima je dobio otkaz prvo u Jutarnjem listu, a onda i u tjedniku Globus. Također, opisao je i način na koji rade spomenute redakcije, prijetnje koje lebde nad novinarskim glavama i posebne veze koje neki urednici imaju s političarima. Radi se zapravo o prvorazrednom skandalu, no sumnjamo da će, primjerice, Hrvatsko novinarsko društvo po tom pitanju izdati ijedno priopćenje. Uostalom, kao da je tom društvu Hrvoje Appelt otkrio nešto novoga, zar ne? U nastavku donosimo više o tome što je točno rekao Hrvoje Appelt, uz žaljenje što je prikaz ograničen samo na novinare jedne političke provenijencije.(mm)

Povodom obilježavanja Dana državnosti donosimo mali podsjetnik na veliku i slavnu Hrvatsku vojsku i njenu veliku pobjedu u Domovinskom ratu. Riječ je o videozapisu iz 1995. kada je, neposredno pred akciju Oluja na jezeru Jarun u Zagrebu održan svečani mimohod - najveći prikaz hrvatskih oružanih snaga. Ispred svečane tribine, pred predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom kao vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, prodefiliralo je više od 3.700 sudionika, oko 220 borbenih vozila, četrdesetak letjelica, patrolni i diverzantsko-desantni čamci, pontonske amfibije, ronioci, padobranci... Danas se prigodno prisjećamo tih časnih ljudi i ponosnih dana koji su nam omogućili da živimo u cjelovitoj, samostalnoj i nezavisnoj Hrvatskoj.

Evo, Hrvatska je ušla i u NATO pakt, možda će uskoro ući i u Europsku Uniju, ali je bila i ostala posljednja komunistička utvrda u Europi. Čini mi se da bi neki u Hrvatskoj bili najsretniji ako bi uspjeli primijeniti kineski model vlasti, što znači - kapitalizam u punom smislu riječi - ali komunisti na vlasti i to u jednopartijskom sustavu. To je u Hrvatskoj ovih dana postalo bjelodano, a posebno nakon proslave dana "antifašizma". I najvećim prevarantima u povijesti, okrutnim vukovima, najdraža je bila janjeća koža, ne za to da bi je pojeli već zato da bi se u nju obukli, i da bi tako djelovali privlačno, plemenito, bezopasno. A zar ima išta ljepše i korisnije nego diktatora obući u kožu - antifašista! A antifašizam kao svjetski pokret je pokret života, a ne pokret smrti. Ali je nesreća što uz antifašizam kao svjetonazor, postoji i onaj „antifašizam" u praksi, koji s antifašizmom kao svjetonazorom nije imao nikakve veze, a ponajmanje na našim prostorima.(M.Prpa)