09 | 09 | 2010
 
Glavni izbornik
Moj HKV
Zadnji komentari
Reportaža: Tanajske ploče i Veliki Tabor (1/2) PDF Ispis E-mail
Utorak, 13. studenoga 2007.

Tanajske ploče i Veliki Tabor 

Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploće, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog bana Jelačića. Hrvatske samosvijesti i nacionalno osvještenih Hrvata ionako je sve manje.

mapa_zgvt

Karta puta (ukupno 110 kilometara): Zagreba – Zabok – Tuheljske Toplice – Velika Horvatska – Desinić – Veliki Tabor – Miljana – Klanjec – Zaprešić – Zagreb.

Na zapadnom ulazu u Zabok, neposredno uz cestu, nalazi se dvorac Gredice (Gjalski) u kojem je rođen hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.), a u istom je dvorcu i umro. Dvorac je 1997. godine obnovljen i preuređen u hotel.

tanajske_1

Ulomci dviju mramornih ploča s grčkim natpisima, datiranih s kraja drugog ili početka trećeg stoljeća p.Kr., iskopani su 1853. godine u starom grčko-iranskom gradu Tanaisu (danas Azov kod Rostova), na utoku rijeke Don u Azovsko more. Godine 1890. u Sankt Peterburgu ruski znanstvenik Vasilij V. Latvšev (1855.-1921.) obznanjuje otkriče Tanajskih ploča, zbog kojih su u Hrvatskoj nakon 1918., a pogotovo nakon 1945. godine, svi koji su o njima govorili ili pisali (Šegvić, Šufflay, Pilar, Sakač, Lovrić, Marčinko…) bili šikanirani, onemogućavani, ali i ubijani. U Titovoj Jugoslaviji Tanajske ploče su na udaru Krivičnog (kaznenog) zakona o neprijateljskoj djelatnosti.

Tanajske ploče su dragocjene za hrvatsku etnogenezu jer nose najstariji (irano)hrvatski etnonim zapisan na europskom tlu - u obliku Horoúatos (Horúat) i Horóatos (Horóat) - i zato su "hrvatski rodni list star gotovo dvije tisuće godina". 

Možda najstariji dosad poznati praoblik hrvatskoga imena nalazimo u Aziji, u zapisima mitansko - huritskoga kralja Tušrate (1420.-1400. pr.Kr.), koji svoju državu naziva Huravat Ehillaku – "Hrvatsko" Kraljevstvo.  

Izvorne Tanajske ploče izložene su u ruskom Državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu, a zahvaljujući susretljivosti vlade Ruske Federacije, i na poticaj Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata, odljevi Tanajskih ploča stigli su u Hrvatsku 2001. godine, uz medijsko prešućivanje isključivo zbog kroatofobskih razloga. Tom prigodom upriličeno je u Zagrebu predstavljanje knjige fra. Silvija Grubišića "Od pradomovine do domovine", u dvorani Samostana franjevaca hercegovačke provincije u Aveniji Gojka Šuška.  

tanajske_2

Odljeve Tanajskih ploča na dvorcu Gredice, nažalost bez naziva, popratnog natpisa ili pojašnjenja (!), postavila je udruga Muži zagorskog srca, 2005. godine. Uz Maticu hrvatsku u Zagrebu to je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ih možemo vidjeti.  

tanajske_3

Odakle ime Hrvat (Horóat) u gradu Tanaisu kada od Slavena još nema ni "S"?!

Nakon uspostave Kraljevine SHS, tj. prve Jugoslavije (1918.), iz Arhiva JAZU u Zagrebu nestaje dizertacija "O podrijetlu antičkih Hrvata od Medijaca iz  zapadnog Irana", koju je Josip Mikoczy (1734.- 1800.) obranio na Sveučilištu u  Zagrebu 1797. godine. Uklapa li se ta "krađa" u kolonijalnu okupaciju Hrvatske i rashrvaćivanje? Razbijaju li Tanajske ploče sveslavensku (pansrpsku) dogmu srpskog imperijalizma? 

 "Mnogi, posebno oni koji su bili premladi za vrijeme Domovinskog rata, počinju vjerovati u krivotvorenu povijest, te iz dana u dan sve su podložniji manipulaciji. Konačni cilj je stvoriti takvo stanje duhova u Hrvatskoj u kojoj će Hrvati zaboraviti što su danas i što su bili. Knjige o Domovinskom ratu, o našem identitetu, i o svemu onom što nas čini Hrvatima prešućuju se, a svi oni koji o tome pišu marginaliziraju se i guraju na stotine načina s društvene scene. Domoljublje postaje nešto nepoželjno, štetno, konzervativno."(Zdravko Tomac, 2006.).

Na putu od dvorca Gredice do Velikog Tabora prolazimo preko potoka Horvatska u mjestu Velika Horvatska, koje se prvi put spominje 1571.g. u darovnici cara Maksimilijana Petru Ratkayu kao "curia felseo Horwaczka". Pripadala je velikotaborskom vlastelinstvu i Ratkayima do 1793. godine kada taj plemićki rod izumire.

U blizini afganistanskoga grada Kandahara (na granici današnjeg Irana i Afganistana), na mjestu nekadašnjega glavnog grada staroperzijske pokrajine (države) Harahvati, danas se nalazi selo Haravacija (staroperzijski - Harauvatiš i Harauvatija; armenski – Hruhatti). Harahvati su svoj glavni grad, i rijeku koja kroz njega teče,  zvali Horohvat. Protjerali su ih Skiti 653. pr.Kr. Samo slučajnost u sličnosti toponima Horvatska – Horohvat ?  

vtabor_1

Veliki Tabor (podnaziv dvorca – Dvorac Ratkay), predstavnik fortifikacijske arhitekture kasnoga srednjeg vijeka, jedinstven u svojoj arhitekturi i očuvanosti u izvornom obliku, prvorazredni je spomenik nulte kategorije.

Veliki Tabor (tabor - vojni logor, obziđe ili tvrđava) bio je najzapadnija točka obrambenog sustava koji se rasprostirao do istočnih obronaka Ivanščice (Mali Tabor, Kostelgrad, Gorica, Cesargrad, Lobor-grad, Oštrc, Pusta Bela, Milengrad, Greben-grad i Konjščina). Kada je opasnost od Turaka prošla, pretvoren je u dvorac, zatvorena tlocrta s četiri krila i unutrašnjim dvorištem.

Konzervatorsko-restauratorska istraživanja na Velikom Taboru izvođena su 1995. i 1998. godine. Opsežni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi započeli su 2006. godine, djelomice su dovršeni ove jeseni, a slijedi obnova južne kule. Obnovu peterokutne kule, unutarnjeg dvorišta i ulaznog trakta s pratećom infrastrukturom u cijelosti je financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.  Veliki Tabor je u vlasništvu Republike Hrvatske te djeluje kao muzej i izletište.  

vtabor_2

Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje cijelom zdanju posebnu reljefnost. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda ili tzv. peterokutna kula (popularno zvani palas – na fotografiji s bijelo obojenim zidovima), građena u 12. stoljeću, koja je imala stambenu i obrambenu funkciju.

vtabor_3

Kasnije, u 16. stoljeću, dograđuje se vanjski obrambeni prsten s četiri polukružne kule. Smatra se da je za tadašnju ratnu tehniku bio neosvojiv. 

vtabor_4
vtabor_5
U 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida.  
vtabor_6 
vtabor_7
vtabor_8
Dio s današnjim ulaznim vratima dograđen je oko 1820. godine.
vtabor_9
Povijesne žbuke na zidovima u unutrašnjosti tabora konzervirane su i sačuvane, a dijelovi oslika koji nedostaju rekonstruirani su i nadopunjeni.
vtabor_10
vtabor_11
vtabor_12
U dvorištu je stari zdenac dubok trideset metara, a u prizemlju kule nekadašnji vinski podrum s velikom prešom za grožđe. 
vtabor_13

  Na bridu ove kule, u visini drugoga kata, nalazio se sunčani sat. Ostaje nam nejasno zašto su ga konzervatori-restauratori maknuli.

vtabor_14
 

 Ljubomir Škrinjar

 

Komentari  

 
0 #1 Tanajske ploče - ispravak8LWO62qB 12-11-2007 00:35
U reportaži se podkrala pogreška koji želim ispraviti. Naime, postoji još jedno mjesto u Hrvatskoj gdje se mogu vidjeti Tanajske ploče - to je Vojni ordinarijat u Ksaveru u Zagrebu!!!
Dobro došli!
Citiraj
 
 
0 #2 Nauk uz užitak...predak33 12-11-2007 01:59
... kao uvijek od Ljubomira Škrinjara. Nedavno sam prošao ovim putokazima i sad mi se čine još ljepši kroz ovu reportažu!!Hval a i Bog svima!
Citiraj
 
 
0 #3 ZahvalaLJS 12-11-2007 12:35
Zahvaljujem nepoznatom autoru na korisnom ispravku netočnog navoda, tj. nadopuni moje reportaže s novim podatkom o Tanajskim pločama.
Citiraj
 
 
0 #4 aa_aa 13-11-2007 02:11
Eeee.....ovo je predivno!
Odmor za dusu!

Hvala!
Citiraj
 
 
0 #5 Zbilja je divna reportaza!bobo mostarac 13-11-2007 03:04
Citiraj
 
 
0 #6 Zbilja je divna reportaža!bobo mostarac 13-11-2007 03:20
Dodatak. (Početak mi ode prije vremena!) Hvala Ti poštovani Lj. Škrinjar, za ovu divnu, znakovitu i malo poznatu reportažu. Mi, Hrvati, smo zbilja sretni sa ovim našim povijestnim i kulturnim blagom. Samo ćemo morati više znati i učiti o njemu. Zato još jedno Hvala poštovanom Lj. Škrinjaru.
Citiraj
 
 
0 #7 Vrlo zanimljivo!Ante J.J. Kumičić 28-01-2009 17:44
Prije godinu dana, dobio sam knjigu čudnoga naziva "Deset tisuća godina Hrvata", autora Ivana Bonusa. To je zbirka pjesama koja se samo nadovezuje na ovu priču o podrijetlu Hrvata, budući je autor pučki pjesnik protjeran iz Srijema. Zanimljiva tema, samo ne znam hoće li se hrvatska znanost ozbiljnije uključiti u istraživanje.
Citiraj
 

Dodaj komentar

Sadržaji koji nisu u skladu s običajima javnog komuniciranja biti će izbrisani.

Anonimno iznošenje optužbi na račun osoba iz javnog života, čime se odgovornost za tvrdnje prebacuje na Portal, nije dozvoljeno.

Čitatelji koji se nisu prijavili na Portal prije slanja komentara moraju radi zaštite od spama unijeti sigurnosni kod koji se nalazi iznad dugmeta "Pošalji".


Sigurnosni kod
Osvježi

Udbina 11. 9.
Tko je na vezi?
  • Jardo
  • 1 korisnik
  • 59 gostiju
hakave.org na fejsu