Prijedlozi Hrvatskoga kulturnog vijeća u svezi s prijedlogom nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske

Hrvatsko kulturno vijeće, udruga hrvatskih intelektualaca, provelo je 15. veljače 2010. javnu raspravu o Prijedlogu nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske. Prijedloge iz rasprave dostavljamo u obliku prijedloga na Prijedlog nacrta promjena Ustava RH.

Članak 1.

U Glavi I, Izvorišne osnove, u stavku 2. smatramo da iza riječi «poretka», nastavak rečenice i sljedeća rečenica trebaju glasiti:

Obrazloženje : Držimo da je nabrajanje manjina u Izvorišnim osnovama nepotrebno i u neskladu s ustavnim rješenjima mnogih država Europske unije. Također smatramo da je navođenje samo nekih manjina u RH nekorektno prema ostalim manjinama u Republici Hrvatskoj.

Članak 3.

Smatramo da se u članku 7. postojećega teksta Ustava, uz izmjene u Prijedlogu nacrta treba dodati stavak koji glasi :

Obrazloženje : Dosadašnja iskustva govore da je angažman Oružanih snaga RH u nesrazmjeru s angažmanom mnogih drugih zemalja saveznica.

Članak 5.

Smatramo da članak 5. nije potreban jer «pretvorba i privatizacija» ne mogu biti tema Ustava RH. Kaznena djela počinjena u tom razdoblju treba sankcionirati temeljem zakona.

Institut zastare ima mjesta u Ustavu RH samo ako se odnosi na slučajeve propisane dokumentima UN.

Članak 8.

Držimo da izmjena članka 65. treba glasiti:

Obrazloženje: Pojam «opće obrazovanje» u Prijedlogu nacrta nije definiran. Također se u Prijedlogu nacrta ne spominje visoko školstvo. Naš je prijedlog u skladu sa zahtjevima većine mladih ljudi koji žele studirati bez plaćanja, uvažavajući rokove koje propisuju visokoškolske ustanove.

Članak 17.

Smatramo da u članku 132. dodani 4. stavak treba glasiti.

Obrazloženje: Naš je prijedlog u skladu s preporukom EU, koja govori o osnovnoj lokalnoj razini i niže, a osnovna lokalna jedinica je općina. Zato se ni u kojem slučaju u ovom članku ne može navoditi i sljedeća viša razina, to jest županija.

Članak 18.

Držimo da u članku 141. 3. stavak treba glasiti:

Također smatramo da 4. stavak u članku 141. treba glasiti:

Obrazloženje: Članak 141. ima povijesnu težinu, ne samo zbog zabrane obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva – koja odredba ni u kojem slučaju ne može biti upitnom – nego i zbog izražene svijesti o važnosti da se u pitanju udruživanja (ujedinjavanja) poštuje volja hrvatskoga naroda i svih hrvatskih državljana, što u najvećoj mjeri osigurava naš prijedlog. Iz istoga razloga držimo da nije uputna ni prethodna odluka Hrvatskog sabora, nego samo njegova preporuka uz raspisivanje referenduma o udruživanju, koja će sadržavati i razjašnjenje svrhe, smisla i pogodnosti udruživanja. Uz to, odluka koju birači donesu na referendumu može biti suprotna prethodnoj odluci Hrvatskoga sabora, pa se to visoko tijelo ne bi smjelo izlagati riziku prethodne odluke.

VII. A. Europska unija

Smatramo da se članku 141. b treba dodati 4. stavak koji glasi:

Obrazloženje: S mnogih razina EU čula su se znanstveno neutemeljena mišljenja da se nekoliko država i naroda na jugoistoku Europe služi nepostojećim bosansko-hrvatsko-srpskim jezikom. Naš prijedlog ide za tim da se još jednom istakne posebnost hrvatskoga jezika, čija službena uporaba u EU ne smije biti upitna.

Također držimo da je potreban i 5. stavak koji glasi:

Prijedlozi Hrvatskoga kulturnog vijeća o promjeni članaka aktualnog Ustava, koji nisu obuhvaćeni Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske

Članak 12.

Smatramo da u Članku 12. iza 1. stavka treba dodati 2. stavak koji glasi:

Obrazloženje: Jedan i jedinstveni hrvatski jezik obuhvaća sva narječja i sve govore. Suvremeni standardni (književni) jezik emanacija je jezičnog, kulturnog i političkoga jedinstva hrvatske države.

Članak 15.

Smatramo da u članku 15. 4. stavak treba mijenjati tako da glasi:

Obrazloženje: Sadašnja odredba u 4. stavku 15. članka izvor je nedoumica, pa i nerealnih prijedloga o dvostrukom glasovanju pripadnika manjina. Članak 45. Ustava definira biračko pravo kao opće i jednako za sve građane. Osim toga, sadašnja odredba stavka 4. Članka 15. nije nikada ostvarena u hrvatskom ustavnom sustavu, uključujući Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, niti u okviru pojedinih zakona. Međutim, u hrvatskom izbornom sustavu već postoji rješenje da se pripadnici manjina sami odlučuju hoće li svoje biračko pravo iskoristiti glasujući za neku od lista u svojoj izbornoj jedinici ili će glasovati u 12. izbornoj jedinici za predstavnike manjina. Ne vidimo razlog da se ta izborna praksa ne uvede i kao ustavna odredba.

Članak 21.

Držimo i uvjereni smo da stavak 1. Članka 21. treba glasiti:

Članak 25.

Držimo da se u Članku 25. treba dodati novi, 3. stavak, koji glasi :

Obrazloženje:U novijoj praksi položaj pritvorenika je znatno pogoršan, upravo zbog okolnosti o kojima se govori u predloženom stavku.

Članak 45.

Smatramo da se Članak 45. u stavku dva iza riječi «Predsjednika Republike» treba dopuniti, te da stavak 2. glasi:

Obrazloženje: Udruživanje (i razdruživanje) Republike Hrvatske u saveze s drugim državama povijesni je čin koji svojim glasovima treba potvrditi što veći broj hrvatskih državljana.

Članak 52.

U 1. stavku iza riječi «more» dodaje se riječ «podmorje».

Obrazloženje: Pojam «podmorje» neopravdano je i neoprezno izostavljen u tekstu Ustava RH. Podmorje je i te kako važno, ne samo glede gospodarskoga značenja.

Članak 63.

Smatramo da treba dodati novi, 3. stavak (s tim da dosadašnji 3. postaje 4.) koji glasi:

Obrazloženje: Članak 63. govori o dužnosti i pravima roditelja, te o dužnosti djece, ali ne i o njihovim pravima.

Članak 70.

Smatramo da Članak 70. treba dopuniti novim, 2. stavkom koji glasi:

Obrazloženje: Županijski je dom izbrisan iz Ustava RH u trećoj promjeni Ustava, prvenstveno iz neodgovornih, dnevnopolitičkih (stranačkih) razloga, čime je nanesena šteta u obliku neravnomjernog razvoja hrvatskih područja i onemogućen utjecaj zastupnika županija .

Članak 98. i Članak 102.

Držimo da bi ovlasti predsjednika Republike u području sigurnosnih službi i vanjske politike trebalo preispitati na temelju iskustava koja govore da sadašnja dvojnost (usporednost), tj. preklapanje ovlasti nisu bile učinkovite.

Članak 133.

Smatramo da prva rečenica u stavku 2. treba glasiti:

Obrazloženje: Briše se pojam «regionalne» koji se nalazi u zagradi. U sadašnjem obliku riječ «regionalne» očito je i samo prijevod hrvatske riječi «područne». U političkom smislu ta je riječ tendenciozno ubačena u Ustav, kao moguća podloga regionalizacije RH s orijentacijom prema federalizaciji države. Riječ «regionalne» treba brisati i iz svih ostalih članaka Ustava gdje se spominje.

Hrvatsko kulturno vijeće