Zrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Više... Dodaj novi komentar

I ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu. Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Nakon uspinjanja na najviši vrh u ramskoj općini, Veliki Vran (2074 m), prema ranijem dogovoru, ekipa se ponovno okupila, ovaj put u nešto „jačem" sastavu. Uz ekipu koja se uspela na Veliki Vran (Ivan, Marko i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva www.rama-prozor.info), ovaj put nam se pridružila ekipa iz susjednog Tomislavgrada (Antonija, Petar i Zdenko Baković) te naši: Šimo Beljo i Miro Pavličević, profesor zemljopisa u Srednjoj školi u Prozoru. Ovaj put cilj je bio Crnovrh (1797 m) najviši vrh planine Ljubuše, planine koja spaja tri općine, Tomislavgrad, Ramu i Kupres.(A.Beljo)

Više... Komentari (2)

Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)

Rama je kraj koji je specifičan po mnogočemu pa tako i po zemljopisnom položaju. Brojne planine koje okružuju Ramsku dolinu još uvijek nisu prepoznate i iskorištene u turističkom smislu. Ono što Rama ima mnogi mogu samo sanjati. Krenuvši od Vrana, Magličke planine, Ljubuše, Raduše, Makljena, Klečke stijene, kanjona Volujak, ali i brojnih drugih terena. Želeći uraditi konkretne korake na pokretanju ozbiljnijeg planinarenja, izrade i markiranja planinarskih staza, okupila se mala, ali vrijedna ekipa (Marko, Ivan i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva portala rama-prozor.info) čije je prvo odredište bila Vran planina.(A.Beljo)

Pod visokim pokroviteljstvom Borjane Krišto, predsjednice Federacije BiH, u Donjim Rujanima (rkt. Župa sv. Josipa Lištani) kraj Livna, u subotu, dne 24.srpnja A.D. 2010., na posve svečan, doličan i dostojanstven način otvoren je Memorijalni centar u sklopu Crkve sv. Jurja mučenika, u čast i, dakako, spomen na preko tri stotine poginulih hrvatskih (većinom livanjskih) branitelja. Uz mnogobrojni domaći puk i nekoliko tisuća pristiglih vjernika i domoljuba, većinom hrvatskih branitelja (uočen je zavidan broj predstavnika i samog članstva mnogih udruga proizišlih iz Domovinskog rata) iz RH i BiH, te prijatelja Rujana pristiglih s raznih strana svijeta msgr. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, predvodio je sv. Misu za Domovinu, tijekom koje je izvršio blagoslov same crkve sv. Jurja mučenika te posvetu oltara i zvonâ, kao i samo svečano otvorenje Memorijalnog centra Rujani.(P.Vulić)

Veliko mnoštvo hodočasnika i ove se godine na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, slilo u Sinj, koji ujedno toga dana slavi i Dan grada, na središnju proslavu koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić uz koncelebraciju brojnih svećenika na čelu s gvardijanom samostana Gospe Sinjske fra Božom Vuletom i župnikom fra Nikicom Ajdučićem. Blagdansko slavlje počelo je misom zornicom u 4 sata te tradicionalnom misom na Gradu, mjestu gdje su naši pradjedovi 1715. godine Gospinom pomoću obranili slobodu. Središnje slavlje započelo je obišašćem s Gospinom slikom, koja je od Trga kralja Tomislava, po gradu, do Trga dr. Franje Tuđmana, praćena laticama cvijeća. Dostojanstveno obišašće glazbenici su uzveličali fanfarama, kojima su označavali svečane trenutke hoda i blagoslova Gospinom slikom. Cijeli uži dio Sinja bio je i ovoga puta pretvoren u crkvu na otvorenom, a budući da je bio ozvučen, svi koji su željeli mogli su aktivno sudjelovati u euharistiji.(Tekst: Ika, Fotografije: B.Bralić)

Na Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede na 15. obljetnicu vojno-redarstvene oslobodilačke akcije „Oluja", na Oltaru domovine na Medvedgradu okupila se grupa domoljuba. Položili su cvijeće, zapalili svijeće, prigodno se pomolili i otpjevali Lijepu našu na čast, slavu i za pokoj duša svih onih koji su časno ginuli braneći svoju Domovinu. Bilo je lijepo vidjeti da nakon pustih godina tzv. „detuđmanizacije" u milijunskom Zagrebu postoje i oni koji shvaćaju trenutak kad se treba dostojanstveno zahvaliti i znaju što treba učiniti na veliki Dan hrvatske pobjede. Dolazak na Oltar domovine čin je poštovanja prema Domovini i onima kojih više nema među nama živima, a dugujemo im vječnu zahvalu, jer su kroz povijest branili Hrvatsku od svih napadača i porobljivača raznih boja i zastava. Odanost Hrvatskoj kroz vijekove ostaje prepoznatljiva u ljubavi prema hrvatskom grbu to nam upravo dočarava uspješno djelo Kuzme Kovačića – spomenik nazvan Oltar domovine.(D.Borovčak)

Biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović održao je molitvu za hodočasnike 26. srpnja u Boričevcu, hrvatskom mjestu teško stradalom u 2. svjetskom ratu. Obraćajući se nazočnima u Boričevcu biskup Bogović je rekao: „Zahvaljujem Vam što ste došli ovamo položiti vijenac žrtvama boričevačke župe iz 1941. godine. Bila su to ratna vremena kada su mnogi, ni krivi ni dužni, stradavali. Bez obzira koje su bili nacije ili vjere, trebamo gajiti poštovanje prema svim nedužnim žrtvama. Drago mi je čuti da su spomenici s imenima srpskih odnosno pravoslavnih žrtava uglavnom sačuvani. I treba ih čuvati i odati dužno poštovanje svim nedužnim žrtvama na srpskoj odnosno pravoslavnoj strani! Žao nam je što se u vrijeme komunističke vlasti sustavno radilo na brisanju spomena nedužnih žrtava među katolicima Hrvatima i da tim žrtvama ni do danas nije podignut spomenik. Zato ste donijeli vijenac ovamo u crkvu koja sama svojim ruševinama svjedoči o stradanju župe Boričevac i njezinog stanovništva".(D.Borovčak-foto)

Uz slike Damira Borovčaka s hodočašća 26. srpnja 2010. u Kosovo kod Knina Crkvi sv. Ane pročitajte cijelu propovijed biskupa mons. Ante Ivasa, koja je već prenesena u dijelovima kroz vijest Ike izazvala veliku pažnju katoličke javnosti. "Sloboda se mora dogoditi u nama, u našim pametima, srcima i duši. To može učiniti i darovati samo Bog. Sve drugo su isprazne fraze koji mnogi (naročito političari svih vrsta) koriste za nove podvale" - rekao je između ostaloga šibenski biskup i podsjetio na pravu istinu o zbivanjima u istočnoj Lici i zapadnoj Bosni 1941. A oni koji uporno ne žele prihvatiti kritike skupa u Srbu neka ipak barem čuju ovo: "Istina je bila ubijena i prešućena. Čak što više, najstrože, je zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti... Ako je to tako moralo biti, u stravičnoj ideologiji i praksi „sovjetskog" komunizma crvene zvijezde, srpa i čekića... imamo pravo pitati, u Slobodi Istine: Čiji ustanak, ustanak na koga, i protiv koga? - pitamo s ubijenim hodočasnicima svetoj Ani. Treba nam istina , a ne stare parole! Čujemo eto, kako će se opet podignuti isti Spomenik, i kako će se na istom mjestu slaviti isto slavlje, istoj toj „revolucionarnoj Istini". Smijemo li reći da je to zaprepašćujuće!!".

Toplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i buke (glazbe) svojstvene svakom jadranskom kantunu u turističkoj sezoni. Uz hotel „Krasno“ nalazi se vjerojatno najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, a od hotela do Zavižana na Velebitu ima tek 40 minuta vožnje. U blizini se nalazi i Kutarevo, utočište za medvjede. Uostalom, pogledajte fotografije i odlučite odgovara li vašoj duhovnosti takav (godišnji) odmor. (Lj.Škrinjar)

Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo. (Lj.Škrinjar)

Pred nama su godišnji odmori. Mnogi od nas, tijekom srpnja i kolovoza uputit će se prema južnim krajevima Lijepe Naše, gdje se ljuti dinarski krš spaja s modrim morem. Uglavnom, hrvatsku obalu izgrađuju krške stijene, različite vrste vapnenaca bogatih fosilima, nastale na drevnoj karbonatnoj platformi, poput današnjeg otočja Bahama, u vrijeme mezozoika. Stijene su kasnije tektonski izdignute, podložne koroziji i eroziji, i tako izgrađuju čudnovate krške morfološke oblike, u kojima Hrvati vidješe posebnu ljepotu i tu sagradiše svoja ognjišta. No, znate li da se u južnoj Hrvatskoj nakon plivanja u prelijepom Jadran možete i sunčati na vulkanskim stijenama, te također na evaporitnim (solnim) stijenama? Ovo pitanje me je i ponukalo da napišem kratku reportažu za Portal HKV-a: neke prirodne zanimljivosti Lijepe Naše.(M.Belak)

Prema izjavama svjedoka, nakon ulaska u Đakovo 17. travnja 1945. komunisti/partizani 21. srpske i 6. ličke divizije su počinili strašne zločine. Iz kuća su izvodili mirne građane, koji su saslušavani u OZN-i uz prijetnju silom, bez mogućnosti da se brane, a noću su strijeljani i pokopani u zajedničku grobnicu. U gradu je nastala prava panika. O tome se mnogo pričalo, ali zbog straha koji je u mjestu zavladao nakon toga nije se poduzimala nikakva istraga, ni tada, ni nakon rata. Premda tek sada izlazi u javnost, priča o partizanskim strijeljanjima i komunističkim zločinima Đakovčanima nije nepoznata. Prostor iza župne crkve Svih svetih u centru Đakova na Vijencu kardinala Alojzija Stepinca, nekada nazivan Župna bašća, Parokova livada ili Župni voćnjak, na kojemu je podignuta zgrada spomen-doma, tzv. "komiteta", spominje se po rovovima koji su služili za obranu, a u koje su zakapana tijela ubijenih Đakovčana. Prema izjavama svjedoka tu se i danas nalaze tijela oko 80 osoba, pripadnika Oružanih snaga NDH i civila.(S.R.Šola)

Pozivom svim Hrvaticama i Hrvatima, hrvatskim braniteljima i ljudima dobre volje okupili smo se na Medvedgradu 25. lipnja 2010. godine u 9.45 sati s nakanom odavanja počasti Domovini Hrvatskoj na Dan državnosti Republike Hrvatske.S hrvatskim barjakom na čelu u organiziranoj koloni smo došli do spomenika podno južne kule. Dio zbora Hrvatska Bašćina otpjevao je himnu Lijepa naša Domovino, a cvijeće je položio general HV g. Željko Glasnović koji nam se nakon molitve i minute šutnje za sve koji su dali život za Domovinu, obratio prigodnim govorom. Nakon toga o spomeniku Oltaru hrvatske domovine zborio nam je g. Zanoški (donosimo u cjelosti tekst govora) koji nas je podsjetio o Danu državnosti 30. svibnja i o tome kojim povodom je proglašen Dan državnosti 25. lipnja i zašto ga slavimo kao hrvatski praznik.(Priredio D.Borovčak)

25. lipnja 2010. KDVDR Botinec organizirao je proslavu Dana državnosti. U obilježavanju su također sudjelovali Udruga 148 brigade - Trnje, Udruga spec. policije "Alfe", Udruga hrvatskih branitelja - motoristi - Zagreb, članovi Shadow-Blue Knight CRO 2, članovi HOS-a, Udruga zatvorenika srpskih konc. logora zagrebačke županije, Udruga udovica i roditelja poginulih branitelja, ratni zapovjednici 102 brigade, 145 brigade, pripadnici Vojne policije, pripadnici 2. gardijske brigade, pripadnici 1. gardijske briga, pripadnici SS "Cobre" Novi Zagreb, članovi DVD Botinec, KUD "Sijač" Lučko, puhački orkestar "Sijač" Lučko, MO Botinec, preds. gradske četvrti Novi Zagreb- zapad, Jadranko Baturić, političke stranke, SDP, HDZ, HSP, članovi druge Roma, gosti iz kvarta Vrbani, te građani naselja Botinec.(V.Rihtar)

U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva, Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva i Uzdanice iz Zagreba je 19. lipnja na planini Raduši obilježena 38. obljetnica od dolaska Feniks (Bugojanske) skupine na prostor Rame. Obilježavanje 38. obljetnice započelo je u petak, 18. lipnja prikazivanjem kraćeg dokumentarnog filma o Hudoj jami i rudniku Sv. Barbara u Sloveniji i predstavljanjem knjige „Prikrita grobišta" koja je iz tiska izišla prije mjesec dana. Predsjednik HKDD-a, don Anto Jelić i vlč. mr. Željko Marić su predstavili knjigu i nazočne upoznali sa sadržajem i tematikom kojom se knjiga bavi. U subotu, 19. lipnja na Raduši, lokalitetu Grebovi kod spomen-obilježja održana je središnja komemoracija za skupinu Feniks na kojoj se, unatoč lošem vremenu i jakoj kiši okupilo šezdedesetak prijatelja, rodbine i suradnika Fenixa.(A.Beljo,Rama)

U srijedu 16. lipnja 2010. u 20.00 sati u Dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu predstavljena je knjiga "Prikrita grobišta" autora Jože Dežmana - predsjednika Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobišta. Knjigu su predstavili: prof. dr. Vladimir Geiger, mr. Martina Grahek-Travančić, Tomislav Vuković, Bože Vukušić i don Anto Jelić. U nastavku donosimo izlaganje Tomislava Vukovića popraćeno fotografijama Oskara Šarunića. Izdvajamo: "Na već spomenutom predstavljanju slovenskog izdanja u Zagrebu rečeno je kako slovenski primjer može biti uzor hrvatskim vlastima kako se jedna ozbiljna, narodna, demokratska i proeuropska vlast treba jednako odnositi prema svim žrtvama vlastitog naroda u povijesti. No, dogodilo se ono što je i bilo za očekivati od današnjih hrvatskih političara, jednako i vladajućih i oporbenih, - bio je to, biblijski rečeno, glas vapijućih u pustinji. Kad smo već na području fonetike, koja se iz biblijskih vremena može prenijeti na suvremeni hrvatski trenutak, kao što je iz povijesti znano, glasovi prezrene, izmučene, zaboravljene i jadne sirotinje i tako nikada nisu uspjeli doprijeti do velebnih faraonskih palača a gospodari ljudskih sudbina bili su okruženi poltronima, istomišljenicima, idejnim beskičmenjacima i kameleonima. "

U organizaciji Matice hrvatske Rama-Prozor, u petak je u dvorani Hidroelektrane „Rama" predstavljen Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata kao i njegov rad. Na samom početku predstavljanja riječi dobrodošlice uputio je brigadir Ilija Petrović koji je kroz govor ukratko predstavio brigadu HVO-a „Rama", njezin nastanak, ustrojavanje i ratni put. Nakon govora brigadira Petrovića, nazočnima se obratio ravnatelj Centra dr. dc. Ante Nazor koji je u kraćim crtama predstavio razloge nastanka ovoga Centra kao i njegov rad s naglaskom na izdavaštvo. Dr. Nazor predstavio je više knjiga koje su tiskane u izdanju Centra kao i njihov sadržaj. (A.Beljo)

Zbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano, gotovo sat vremena, a toliko je i odgovarao na postavljena pitanja studenata. „Ja vam kažem, dragi moji mladi ljudi, da je ono što se danas vidi u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, katastrofa. Imam dojam da sam došao na nekakvo groblje ili ludnicu! Ljudi su se atomizirali. Ljudi su se svi uplašili. Nema nitko više volje nizašto. Nestalo je ideala, nestalo je starih priča, nestalo je starih istina. I ako mi ne nađemo načina produljiti u našoj duši i u našem srcu te stare ljubavi, te stare istine, te stare ideale, onda je prošla baba s kolačima. Ne će od nas biti ništa". (Lj.Škrinjar)

Pristigla nam je zanimljiva reportaža o zajedničkom susretu predstavnika hrvatskih internetskih medija. To je svakako odličan primjer kako razmjena međusobnih iskustava i saznanja može pripomoći kvaliteti informiranja, a i poboljšati njihovu međusobnu suradnju. No, ova priča nije se dogodila u Hrvatskoj, kako je netko možda u prvi mah pomislio. Riječ je o hrvatskim medijima u Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati izloženi gotovo potpunoj medijskoj blokadi, nemajući pravo ni na TV kanal. Stoga im spas pruža upravo Internet. A druženje bosanskohercegovačkih portala na hrvatskom jeziku mogao bi biti dobar primjer kako bi i neki mediji u Hrvatskoj mogli zajedno surađivati.(mmb)

S internetskih stranica Riječke nadbiskupije donosimo vijest o Festivalu hrvatskih vjerskih filmova, održanom od 2-4. lipnja 2010. na Trsatu. Na prvi Filmski festival Trsat kojeg organiziraju franjevci iz samostana na Trsatu i Istra film iz Rijeke, prijavilo se 38 filmova među kojima je utemeljitelj i selektor Bernardin Modrić odabrao 13 filmova za službenu konkurenciju, a ostali su se filmovi prikazivali van konkurencije u informativnom programu. Nagradu „Trsatski hodočasnik" za najbolji film dobio je film Draga Gospa Ilačka, redatelja Branka Ištvančića kojemu je uručen odljev spomenika Ivanu Pavlu II. postavljenog ispred svetišta. Predsjednik žirija ovog festivala bio je filmski i TV redatelj i član Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslav Mikuljan koji je posljednjeg dana manifestacije nagrađenima i uručio nagrade.

Donosimo reportažu s obilježavanja 65. obljetnice žrtava Križnog puta, koja je u nedjelju 6. lipnja održana na Macelju. Tom prilikom okupilo se više od 2.500 hodočasnika, a između ostalih došli su članovi iz Udruga Hrvatski domobran iz Duge Rese, Rijeke, Varaždinskih Toplica, Zaprešića, Zlatara, Valpova, Kloštra Ivanečkog, kao i članovi obitelji ubijenih, te oni koji su preživjeli i danas svjedoče o strahotama koje su se događale nakon kraja rata 1945. godine. Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, uz koncelebraciju pedesetak svećenika. U nastavku, uz slike Damira Borovčaka, donosimo tekst same propovijedi, kao i završno pozdravno obraćanje prof. Mihovila Matković, člana Središnjeg odbora Udruge Macelj 1945.(mmb)

Događaj o kojem prenosimo reportažu s internetskih stranica www.uhd91.com jedan je od pozitivnih primjera kako se dobra ideja, uz malo želje i organizacije, može pretvoriti u kvalitetnu vezu između domovinske i iseljene Hrvatske. Vezu koja je zbog sustavne odsutnosti volje domaćih političkih elita već godinama prepuštena aktivnostima katoličkih misija i individualnim inicijativama pojedinaca u zemlji i inozemstvu. To svakako nije i ne može biti zadovoljavajuće stanje, ali i takve će akcije morati biti dovoljne dok se ne promjeni svijest ljudi koji Lijepu Našu trenutno vode sve dalje i dalje od Hrvata u BiH i dijaspori u samo njima znane i željene smjerove. Vrijedi primijetiti kako su se opet kao nositelji događanja pojavili razvojačeni hrvatski branitelji. Tako smo nakon izvještavanja o aktivnostima branitelja iz zagrebačkoga naselja Botinec od pred neki dan dobili još jednu priliku izvijestiti o djelovanju udruge branitelja koje nije samo sebi svrha, za razliku od vrlo česte prakse „politički korektnih" velikih braniteljskih udruga uhljebljenih na državnim jaslama.(mmb)

Knjiga Zdravka Tomca "Hvalospjev ljubavi" u kojoj hrvatski političar i publicist iznosi svoja stajališta o domoljublju i katoličanstvu te iskustva osobnog vjerskog obraćenja, predstavljena je jučer u hotelu "Sheraton" u Zagrebu. Petu knjigu, u kojoj opisuje svoj put od ateista do vjernika, autor je, kako ističe u podnaslovu, posvetio pobjedi "kulture života nasuprot kulturi smrti" na osobnoj, ali i na široj društvenoj razini. "Na osobnom planu naglasak je na potrebi osobnog svjedočenja obraćenja i novog života u vjeri, a na društvenom na podizanju glasa protiv 'potiskivanja vjere, kršćanskog morala i svjetonazora' iz područja 'odgoja, obrazovanja i javnoga života', te na borbu protiv ateističkog liberalizma", rekao je na predstavljanju pater Stjepan Fridl, glavni urednik Radio Marije. (Hina,slike:O.Šarunić)

Donosimo dvije reportaže s obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba, koje su u nedjelju 30. svibnja 2010. organizirali KDVDR Botinec, Klub veterana 148. br. HV Zagreb -Trnje, HVIDR-a Trnje, izaslanstvo HSP-a Trnje i drugi branitelji s područja Grada Zagreba. Iako je Klub dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Botinec, uputio poziv svim političkim strankama sa područja naselja Botinec, kao i svim Udrugama i klubovima koji djeluju na tom području, vijence su položili i svijeće zapalili KDVDR Botinec, djelatnici VI policijske postaje Novi Zagreb, MO Botinec, DVD Botinec, HDZ Botinec, HVIDR-a Dubrava. Svijeće su zapalile žene iz Udruge udovica, udovice i roditelji umrlih i poginulih branitelja Botinca. Proslavi je prisustvovao i predsjednik gradske četvrti N. Zagreb - zapad, Jadranko Baturić.

Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan prosvjedni skup „U Kumrovec protiv Tita". Titoisti su vampiri, Stipe Mesić je vampir – kaže Antun Vrdoljak u tekstu "Komunistima je osveta svetinja" objavljenom u najnovijem broju Vijenca (od 20. svibnja 2010.), koji donosimo na kraju ove reportaže iz Kumrovca.(Lj.Škrinjar)

Knjiga Anđelka Mijatovića "Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939.-1978.), objavljena u nakladi Školske knjige, predstavljena je u srijedu, 19. svibnja 2010. u Zagrebu. O knjizi su govorili predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, odvjetnik Tomislav Jonjić, akademik Dubravko Jelčić, urednik knjige Dražen Budiša, publicist Ivan Bekavac i autor. Prema riječima akademika Jelčića, Bušić se izražavao na univerzalan način pogađajući specijalan cilj. U svojim noveletama Bruno Bušić pokazao je da posjeduje neosporan književni talent, te bi u nekim drugim okolnostima vjerojatno postigao zapažen književni uspjeh, ocijenio je Jelčić. Budiša smatra da proces sazrijevanja hrvatske nacije još nije gotov jer još uvijek živimo u ideološkim podjelama iz prošlosti. "Kako može bivši predsjednik (Mesić) izjaviti da je na kraju rata bila potrebna partizanska osveta", upitao je Budiša dodavši da sadašnji predsjednik (Josipović) daje izjave u kojima se ispričava za naše navodno sudjelovanje u zlodjelima u BiH. U nastavku donosimo vijest Hine popraćenu s fotografijama Oskara Šarunića.

14. i 15. svibnja 2010. godine održani su u Drenovcima 21. pjesnički susreti "Drenovci 2010". Ova književna manifestacija osnovana je pred 20 godina i ne samo što se održala, već se i toliko afirmirala i razvila da je doista velika čast i uspjeh osvojiti jedno od nekoliko priznanja što ih dodjeljuje žiri sastavljen od uglednih književnika i književnih kritičara. Organizacijski ispred ove proslavljene slavonske kulturne manifestacije stoji DHK Zagreb, DHK Osijek, Općina Drenovci i "Duhovno hrašće" Drenovci. Izvršni organizator je Općinska knjižnica Drenovci i neumorni njezini djelatnici Marina Kalistović i Goran Pavlović, a u ime "Duhovnog hrašća" drenovački župnik, prečasni Marko Đidara. Poznata šokačka Cvelferija dva je dana živjela u znaku pjesničke riječi, koja je odjekivala u knjižnicama i školama Vinkovaca, Županje, Babine Grede, Gunje, Vrbanje, Bošnjaka itd. Nezaboravan je bio i izlet u poznato marijansko svetište Šumanovce smješteno u mističnoj polutami Kozarčevih prastarih hrastovih šuma. Na središnjoj svečanosti u prepunoj vjeronaučnoj dvorani u Drenovcima uz mlađe nagrađene kniževnike, glavnu nagradu Susreta koja se sastoji od Povelje "Visoka žuta žita", statue "Duhovno hrašće" i novčane nagrade, dobila je književnica iz Zagreba i članica Upravnog odbora HKV Marija Peakić-Mikuljan.(hkv)

Stihovi Mila Hrnića u naslovu najbolji su opis događaja u Rami prije osamnaest godina, kada je formirana brigada "Rama" koja je značila opstanak Hrvata u Rami. Na granicama Rame branila se Herceg, ali i Hrvatska. O teretu koji je brigada podnijela najbolje kazuju činjenice da je poginulo preko stotinu vojnika, a ranjeno ih preko 250. Uz vojnike, poginula su i dvojica zapovjednika, a četvorica ranjena. U organizaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata, u subotu, 8. svibnja obilježena je osamnaesta obljetnica formiranja brigade "Rama". Program obilježavanja je započeo sv. Misom u crkvi Presvetog Srca Isusova u Prozoru za sve poginule branitelje. Nakon sv. Mise, ispred spomenika poginulim braniteljima brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće. Nakon polaganja vijenaca, u Kino dvorani sve okupljene, a posebno bivše pripadnike brigade Rama, prigodnim riječima pozdravio je načelnik opčine, dr. Jozo Ivančević. Nakon načelnika, nazočne je pozdravio jedan od ratnih zapovjednika brigade Rama, Marinko Zelenika, i u kratkim crtama podsjetio na ratni put brigade. (A.Beljo)

Dok su premijerka Jadranka Kosor i naknadno pristigli Ivo Josipović na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježavali Dan EU-a, na nekoliko minuta hoda od njih kod Hrvatskog narodnog kazališta održan je u subotu još jedan, četvrti po redu, prosvjed inicijative Krug za Trg. Prema policijskoj procjeni, skup je okupio oko tisuću ljudi, odnosno nazočnih je bilo manje nego inače, a vjerojatno je tome doprinijelo tmurno vrijeme zbog kojega se činilo kako će kiša pasti svaki čas. Na prosvjedu smo primijetili kameru Hrvatske televizije tako da je o događanjima kraći prilog objavljen kasnije u nekim HRT-ovim informativnim emisijama. Isto tako, i neki drugi mediji izvijestili su o protestnom okupljanju kojim se u Hrvatskoj želi maknuti jedan od simbola zločinačkoga i totalitarnog poretka odgovornoga za stradavanje i patnje desetaka i stotina tisuća ljudi.

Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi iskazuju na različite načine. O njima i njihovim djelima pripovijedaju novim naraštajima, čuvaju uspomenu na njihov život i njihova djela, čuvajući ih tako od zaborava. Mnogi i u svijetu i ovdje među nama, koji ne samo da nisu vjerovali u uskrsnuće hrvatske slobode, već su sve činili da se ono nikad ne dogodi, neće se nikad pomiriti s time što se ono doista dogodilo. I kad im već ne uspijeva sve to prekriti velom zaborava, oni svim silama pokušavaju krivotvoriti činjenice, omalovažavati ili štoviše proglašavati zločinačkim uloge pojedinaca i tako krivotvoriti povijest. (Lj.Škrinjar)