Vodeći danski liberalni dnevnik "Politiken" od 3. srpnja ove godine donosi kritički komentar svog glavnog urednika u svezi zahtjeva Europske komisije za ljudska prava o tome, da se zabrani isticanje križa u talijanskim školama. Glavni urednik Thoger Seidenfaden naglašava da križ simbolizira kršćansku i kulturnu tradiciju u Italiji i Europi, a koji nema političko značenje.Križ, kao simbol kršćanstva ne može se uspoređivati sa nacističkim kukastim križem, političkim simbolom mržnje i smrti XX. stoljeća. On smatra sa je Komisija prekoračila svoje ovlasti uplićući se u zakone zemlje u kojoj je religija odvojena od države. Zaključno, polazište Europske komisije ne bi trebalo biti zalaganje za zabranjivanje ljudskih prava, već za njihovu slobodu, naglašava glavni urednik "Politikena", Thoger Seidenfaden.(hkv)

Kaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.

Donosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Dr. Vladi Vladiću - priznatom i poznatom pjesniku, filozofu i prevoditelju prije mjesec dana ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu uručio je otkaz na mjesto vjeroučitelja u toj školi zbog neispunjavanja e-matice. S obzirom da je riječ o očitoj nepravdi, te da je dr. Vladić uzdržavatelj svoje peteročlane obitelji čija je egzistencija sada ugrožena, on već deseti dan štrajka glađu u nadi da će reagirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. No oni i dalje šute. Iako je zbog svih nabrojenih okolnosti znatno oslabljen, dr. Vladić uspio je za Portal HKV-a odgovoriti na nekoliko pitanja kako bi čitatelji dobili bolji uvid u to što se zapravo u njegovom slučaju točno dogodilo. Izdvajamo:  "Otkaz smo dobili kolega Domagoj Orlić (profesor engleskoga) i ja (profesor etike i vjeronauka). Razlog otkaza je u velikom nerazmjeru s posljedicama. Kolega Orlić je podstanar, a o meni ovisi život peteročlane obitelji. A razlog za otkaz je to što nismo izvršili nalog poslodavca, ravnatelja Obrtničke škole za osobne usluge, Stanka Berečkoga. A kakav je to nalog, to se pitanje preskače. To je nalog koji je u školu došao bez ikakvoga pozitivnoga propisa, bez ikakvoga kolegijalnoga dogovora i bez ikakve izobrazbe. Problem je u tome što se nastavnički poziv sve više pretvara u administrativni posao. Administrativne obveze narastaju poput kakve nemani i sve više gutaju izvorni smisao nastavničkoga poziva, a to su: odgoj i obrazovanje. Naše Ministarstvo, kao mjeru štednje, i dalje nastoji smanjivati broj nenastavnoga osoblja po školama, a istodobno se obim nenastavnoga posla povećava. Poruka je jasna. Prostora za odgoj i obrazovanje, za stručno usavršavanje, sve je manje. Time cijeli sustav obrazovanja dovodi sam sebe u pitanje. Zašto uopće postoji?!"

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Krug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita najavila je da će se četvrti veliki javni prosvjed „Kruga za trg“ održati u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Ususret prosvjedu donosimo razgovor s Majom Runje, koordinatoricom odbora građanske inicijative "Krug za trg". Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa.U razgovoru za Portal HKV-a iznjela je između ostaloga svoja razmišljanja o odjecima prethodnih okupljanja i programu i sadržaju predstojećeg. "Ovo će biti naš četvrti veći javni prosvjed, no „Krug za trg" je u zadnje dvije i pol godine, otkako djeluje, organizirao i niz manjih prosvjeda. Medijsko zanimanje bilo je živo u onim prilikama kada su se na Trgu odvijali i protuprosvjedi, prvo sa strane „Saveza antifašističkih boraca Hrvatske" i „Saveza društava „Josip Broz Tito", a kasnije „Udruge mladih antifašista Zagreba". Te su grupe imale izravnu vezu s Pantovčakom i Stjepanom Mesićem, a što je onda pokretalo i medije. U zadnje vrijeme te grupe višu nisu dolazile i osjetili smo tišinu. Uvjerena sam da je i jedno i drugo strategija, jer su procijenili da će nas na taj način lakše usporiti."

Donosimo razgovor s don Anđelkom Kaćunkom koji je za Portal HKV-a priredio Davor Dijanović. Na pitanje kako se Crkva  snalazi  na hrvatskom putu prema EU Kaćunko ocjenjuje: "Nažalost, ne vidim da se Crkva "in capite et in membris" tu ponaša svjedočki kako bi trebala - nedostaje proročkog duha kakvim je kardinal Stepinac u vrijeme ondašnjih "integracija" istupao. Zato me je potpuno razočaralo "Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju". Sa svom poniznošću i spremnošću da budem i više nego kritiziran - kao svojevrsni "Don Antuntun" ili "Don Savo na rolama" - ne ustručavam se reći kako se bojim se da će neki današnji Božji sluge, šaljući u svojim poslanicama poruke EU-integratorima (koje puk uopće ne razumije!) slabim oponašanjem "vatikanske diplomacije", teško dogurati i do stupnja Sluge Božjega!"

Donosimo razgovor s pjesnikom, novelistom i kolumnistom Damirom Pešordom koji je za Portal HKV-a pripremio Davor Dijanović. Damir Pešorda rođen je u Grudama, studij hrvatskog jezika završio u Zagrebu, poslijediplomski s temom disertacije iz teorije književnosti u Lavovu (Ukrajina). Objavljuje pjesme, novelete, kritičke prikaze i kolumne. Tiskane su mu dosada četiri knjige: Žohari, identitet i Milevine formule, Tetka u torbi;, Različite pjesme i Brod budala. Stalni je kolumnist u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Teme o kojima pišem ja i omanja skupina ''Mohikanaca'', a tu spadaju i sjajni autori s vašega portala, širu javnost kao da previše ne interesiraju. Ono što tu ''širu javnost'' od politike zanima svodi se na ''rat broševima'' između gospođe Kosor i gospođice Vučković, plesno-zafrkantske performanse podmladaka dvaju vodećih partija i zebnju hoće li sjesti sljedeća plaća, mirovina ili što već. U toj neveseloj slici stanja u društvu, bojim se, krije se i odgovor na pitanje koje ste postavili. No, kako sam po naravi optimist, tješim se mišlju da se hrvatska povijest odvija po načelu klatna: kada se dosegne krajnja točka gibanja u jednom smjeru, nužno dolazi do preokreta i gibanja u suprotnom smjeru. Kapetanima usprkos, da se vratimo u okvire metafore iz vašeg pitanja."

Dr. Tomislav Sunić (www.tomsunic.info) pisac i prevoditelj, rođen je 1953. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je francuski i engleski jezik, a zatim je magistrirao međunarodnu politiku na California State University u Sacramentu. Doktorirao je 1988. političke znanosti na University of California u Santa Barbari. Bio je predavač na California State University, University of California i Juniata College u Pensilvaniji. Održao je mnogobrojna predavanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao bivši politički emigrant surađivao je s Novom Hrvatskom i Hrvatskom revijom. Nakon povratka u Hrvatsku, 1993. g., kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH radio je u hrvatskim veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru. Sunić je pisac više knjiga, a svoje članke, prikaze i eseje objavljivao je u cijelom nizu publikacija, uključujući The Wall Street Journal, Le Monde i Chronicles. Nedavno mu je na engleskom objavljena knjiga Postmortem Report: Cultural Examinations from Postmodernity, što je i povod za ovaj razgovor.(D.Dijanović)

Približava se drugi krug predsjedničkih izbora, i prema anketama u vodstvu je prof. dr. Ivo Josipović. U javnosti mediji o njemu stvaraju sliku kao o istaknutom znanstveniku iz područja prava - sveučilišnom profesoru, i skladatelju, te kao o čovjeku čistog morala i prošlosti, bez afera. Uostalom, sam Josipović na internetskoj stranici svoje kampanje za sebe kaže: ”Sveučilišni sam profesor, saborski zastupnik i skladatelj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predajem Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo. Član sam više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga. Objavio sam 85 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i napisao oko 50 skladbi koje izvode eminentni hrvatski i strani umjetnici.” Ukratko, po svemu navedenom izgleda da se radi o istinskoj vertikali hrvatskog društva. No, kad se raščlane sastavnice životopisa Ive Josipovića, postaje jasno da je istinito jedino ono što bi trebalo biti najmanje važno za predsjednika države, a to je njegov hobi – glazba. Ostale dvije odrednice Ive Josipovića, znanstvena (sveučilišna) karijera i neokaljanost teško da mogu proći imalo objektivnu recenziju.(djl)

Prema materijalima koje smo dobili na uvid, Vijeće za elektroničke medije je na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2009. godine donijelo odluku o izricanju opomene nakladniku Nova TV zato što 10. i 12. prosinca 2009. godine ova kuća nije ravnopravno prikazala predsjedničke kandidate u izbornoj utrci. Radilo se o emisijama „Predsjednička utrka” u kojima su predsjednički kandidati bili podijeljeni u dvije skupine, upravo u skladu s medijskom slikom koja od početka prati trenutačnu predsjedničku kampanju. Odnosno, kandidati su na Novoj TV bili podijeljeni na pet onih kojima je "dozvoljena" mogućnost ulaska u drugi krug, i sedam onih za koje to ne vrijedi. Spomenuta odluka Vijeća za elektroničke medije od 15. prosinca ostala je gotovo nezapažena, osim što se moglo saznati krajem prošlog tjedna kako je Nova TV odustala od svoga završnog sučeljavanja kandidata, predviđenoga za 23. prosinca.(mm)

Ruža Tomašić dugo je vremena bila jedan od najistaknutijih i najangažiranijih članova HSP-a. Posljednjih godina sve češće je dolazilo do sukoba mišljenja između nje i predsjednika stranke Ante Đapića, da bi ga krajem kolovoza 2009. zbog kako navodi «njegovih postupaka kojima je stranka u potpunosti izgubila nacionalni predznak i pala na koljena» pozvala da odstupi sa svoje pozicije. Taj čin bio je svojevrsna najava onoga što je uslijedilo 12. rujna 2009. Ruža Tomašić zajedno je s pravašima nezadovoljnima Đapićevom politikom u Bapskoj pokraj Iloka osnovala novu političku stranku. Riječ je o Hrvatskoj stranci prava - doktor Ante Starčević. S Ružom Tomašić razgovarali smo o programu njene nove stranke, hrvatskim odnosima sa Slovenijom, dnevnopolitičkim zbivanjima i trenutno aktualnoj kampanji za predsjedničke izbore u RH.

U redakciju Portala Hrvatskog kulturnog vijeća u ponedjeljak je pristiglo prosvjedno pismo upućeno Ministarstvu kulture RH, a koje potpisuje Udruga Ličana Župe Boričevac. Pismo predstavlja protest vezano uz javni natječaj za obnovu spomenika u Srbu, raspisan od strane spomenutog ministarstva na čelu s ministrom Božom Biškupićem. Mještani sela Boričevac, od kojih su mnogi još živući svjedoci događaja iz 1941. godine, konsternirani su činjenicom da je Vlada RH i još k tome ni manje ni više nego u trenutcima uvođenja recesijskih kriznih nameta i smanjenja plaća hrvatskih građana, spremna investirati stotine tisuća kuna u obnavljanje spomenika četnicima?!(mmb)